Skip to main content
Vesti

„Kod nas su ljudi na prvom mestu“ ne znači ništa ako se lideri stvarno tako ne ponašaju

U susret konferenciji HR Experience 2026 (Sava Centar, 28 maj), razgovarali smo sa Christine Armstrong, jednom od najuticajnijih autorki, istraživačica i keynote govornica u oblastima budućnosti rada, organizacione kulture i iskustva zaposlenih. Christine će u svom predavanju, Power and Trust: The Magic Formula, govoriti o ljudskoj strani liderstva, sve većem jazu poverenja između lidera i zaposlenih i o tome šta timovima danas zaista treba od ljudi koji ih vode.

Tema ovogodišnje konferencije „Moć bez poverenja: Kraj liderskog pozorišta“ snažno se naslanja na njen rad jer Christine već godinama istražuje šta se dešava kada se svakodnevni rad, promene, pritisak, tehnologija i ljudske potrebe sudare u realnosti. Kroz kombinaciju globalnih podataka, lokalnog konteksta i stvarnih prera, Christine će otvoriti pitanje poverenja između lidera i zaposlenih, ali i vrlo praktično pokazati šta lideri i HR timovi mogu da poboljšaju odmah.

1.Kada biste prisluškivali jedan prosečan sastanak u kompaniji, šta bi vam najbrže pokazalo da li u toj organizaciji postoji stvarno poverenje ili ne? 

Gledala bih da li govori samo jedna osoba ili se uključuje više ljudi sa svojim mišljenjima. Da li se ljudi osećaju dovoljno sigurno da se ne slože ili da preispitaju ono što je rečeno?

2.Kada biste mogli da zabranite jednu rečenicu koju CEO-evi ili HR direktori često ponavljaju zaposlenima, koja bi to rečenica bila i čime biste je zamenili? 

To bi bila rečenica lidera koji kažu: „Kod nas su ljudi na prvom mestu“, a onda se ne ponašaju u skladu sa tim.Umesto toga, ohrabrila bih ih da provedu više vremena slušajući svoje ljude, da razgovaraju sa njima i zaista budu sa njima. To je mnogo efikasnije nego da tu rečenicu napišu u dokumentu o vrednostima ili na posteru u nekom hodniku.

3.Sa svojim timom radite sa velikim globalnim kompanijama i dosta se bavite time kako AI menja svakodnevni rad. Šta je ono što AI danas zaista radi dobro? Sa druge strane, sve više se priča o „AI slopu“ i o tome da kontakt sa stvarnim čovekom postaje premium funkcionalnost. Ako sve više stvari prepuštamo automatizaciji, kakve suštinske posledice to ostavlja na radna mesta, kulturu i odnose? 

Trenutno postoji ogromna konfuzija u timovima kada je reč o AI. Postoji i kontradikcija u odnosu na postojeće tehnološke alate koje ljudi koriste, a koji često ni sami ne funkcionišu naročito dobro. Ljudima se obećavaju AI magija i jednorozi, a u praksi često dobijaju dokumente koji nisu baš ono čemu su se nadali, pa im onda treba mnogo vremena da ih uređuju, skraćuju i preformulišu.

Primećujemo da je AI zaista dobar za jednostavne pretrage i praktične zadatke: koja je najbolja politika za nešto, gde mogu da pronađem određenu informaciju i slično. Ali i dalje se muči sa kompleksnijim pisanjem i analizom više nego što bismo želeli i mislim da to zaposlene prilično frustrira. Mnogi govore o tome da im se AI praktično nameće, ali rezultati koje trenutno dobijaju nisu onoliko dobri koliko su očekivali. Tu je i veliki izazov: AI može dodatno da smanji razgovor i povezanost unutar organizacija.

Veliki rizik je da AI dodatno poveća nepovezanost unutar timova. Umesto da pojedinci i timovi razgovaraju jedni sa drugima, oni pitaju AI, a to može da stane na put poverenju. Takođe može da vodi ka površnijem donošenju odluka. Ljudi postave pitanje AI-u, dobiju odgovor, ali AI ih ne izazove na razmišljanje na način na koji bi to možda uradio tim. Može se stvoriti osećaj da su stvari već odlučene pre nego što je uopšte bilo pravog razmatranja i debate. Na kraju, i strategija može postati površnija nego što ste se nadali.

4.Posle zanimljivog ličnog iskustva, objavljene knjige i skoro 250 video objava o sudaranju posla i života, da li mislite da ste pronašli recept za sveti gral koji zovemo work-life balance? Ili je danas, u vremenu „krize“ i „neizvesnosti“, postalo neprikladno da uopšte govorimo o balansu? 

Mislim da koncept work-life balance deluje veoma statično, kao da postoji tačan ili pogrešan odgovor, i mislim da se mnogi ljudi upravo zbog toga muče sa tim. Meni je korisniji koncept doba. Postoje životna doba koje su više okrenuta domu i tome da budete bliže porodici, a postoje i doba širenja, rasta, istraživanja i putovanja.

U svakom od tih doba važno je da pronađete pravu kombinaciju stvari koje su za vas dovoljno stimulativne, da ih osećate kao nagradu, ali vam istovremeno omogućavaju da uradite ono što smatrate važnim.

Ne verujem da postoji savršena kombinacija svega toga, ali postoje znaci da ste na dobrom putu: osećate se zdravo, dobro spavate, isporučujete ono što se od vas očekuje. Postoje i znaci da stvari izlaze iz ravnoteže: osećate se preplavljeno ili sagorelo, ne učestvujete u svetu oko sebe, imate veoma malo energije. Tada treba da prilagodite stvari dobu u kojem se nalazite.

5.Puno ste putovali tokom života.  Koliko su ta iskustva važna za donošenje dobrih odluka i u poslu i u životu? 

Odrasla sam na Mauricijusu i tamo išla u vrtić, zatim sam osnovnu školu pohađala u Saudijskoj Arabiji, a moji roditelji su živeli i u Africi i Zimbabveu dok sam bila u srednjoj školi. Radila sam i živela u Vašingtonu i Torontu, a deo svog radnog života provela sam i u Kini, Vijetnamu i Hongkongu.

Zato u potpunosti mislim da je to jako važno  za dobre odluke. Iskreno verujem da vam rad, život i putovanja na različitim mestima daju mnogo bolju perspektivu o tome koliko su ljudi slični, ali i koliko su različiti.

6.Zakraj, poznati ste po dubinskim istraživanjima sveta  Da li možete da podelite sa nama jedan trend u nastajanju, nešto što još nije mainstream, ali mislite da će tek postati važno u budućnosti? 

Uvek sam veoma oprezna sa predviđanjima, ali ako bih morala da izaberem jedan pravac, rekla bih da AI neće smanjiti broj poslova na način na koji se često predviđa, jer mislim da ljudi na kraju ipak žele ljude. Naravno, neki od tih poslova će se promeniti, ali ne mislim da ćemo videti mase ljudi koje završavaju na univerzalnom osnovnom dohotku, kako predviđaju neki veliki tehnološki mislioci.

Mislim da ćemo videti evoluciju poslova, da će se ljudske veštine i dalje smatrati izuzetno važnim i da će sve veća vrednost biti stavljena na ljudsku interakciju i odlične veštine rada sa ljudima.

HR Experience

Trendovi. Prakse. Inovacije.

sr_RSSerbian